Fašnik je razdoblje od Sv. tri kralja do Pepelnice u kojem se priređuju povorke maškara, u etnološkoj znanosti nazvan pokladni period. Smatra se kako korijeni potječu iz rimskih svečanosti i običaja, međutim korijene fašnika moguće je pratiti dublje u povijest, do vremena kada su priroda i ljudska povijest bili čvršće povezani. Iako u sebi sadrži prastare magijske rituale, tijekom povijesti fašnik je ostao sinonim slobodnog i otvorenog mišljenja.
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, običaje, a često se u prerušavanju moraju poštovati pravila i rituali, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.
Danas je funkcija pokladnih običaja izgubila prvobitno značenje i oni se obilježavaju, u prvom redu, zabavljački, najčešće u turističke svrhe. To su dani ludovanja i zabave, kada maske postaju izraz slobode i originalnosti.
Naš kraj prebogat je fašničkim običajima. Po cijelom Međimurju priređuju se povorke maškara, koje svojim izgledom straše i tjeraju svako zlo od ljudi, blaga i njihovih domova, označavajući kraj “hude” zime i nagovještaj “protuletja”. Lafre, čaplje, pikači, naphanci, međimurske krave, mukavci samo su dio bogate fašničke tradicije Međimurja. U njegovanju fašničkih običaja uključena su i djeca, koja obučena u, nekad staru, preveliku odjeću, a danas popularne likove iz svijeta filma, idu od kuće do kuće pjevajući, uz ples, staru narodnu međimursku pjesmu “Tu za repu, tu za len…”
Vrhunac svih fašničkih običaja tradicionalno je spaljivanje Fašnika, glavnog krivca za sve probleme tijekom posljednjih godinu dana.
Njegovanjem fašničkih običaja pridonosimo da ovaj dio bogate međimurske prošlosti sačuvamo od zaborava.
Nije bitno na koji način obilježavate fašnik, bitno je da se veselite, da na kratko postanete netko drugi, a ako uspijete otjerati sve nedaće i brige, uspjeli ste obogatiti čaroliju fašničkog običaja.
Izvor: Stjepan Hranjec “Međimurski narodni običaji”, Aleksandra Prčić “Hrvatska riječ”
Scenski lik “baba dedu nosi” Turčišće 
Lik “vraga” (Turčišće) 
Narodni majstor iz Turčišća pokazuje stavljanje maske 
Maškor” s biciklom – suvremeni derivat fašnjeka u Međimurju (Kvitrovec) 
Lik “maškora – naphanca” (izložak u Muzeju Međimurja) 
Zoomorfna maska, “lampa – krava” (u pozadini smrt i pandur”) iz Turčišća 
Zoomorfna maska, “lampa – krava” (u pozadini smrt i pandur”) iz Turčišća 
“Maškori i naphanci” voze “obješenog lopova” – lutku 
Simbolična inscenacija za “oboravanje sela” na Međimurskom fašnjeku u Čakovcu 
Grupa “maškora” pred scenski nastup u Turčišću
Izvor fotografija: Usmena narodna književnost na tlu Međimurja (Ivan Zvonar / Stjepan Hranjec)